Istanbul se nalazi na južnom Bosporu, na dva kontinenta – zapadni je dio u Europi, dok je istočni u Aziji. Rukavac Zlatni rog dijeli europski dio na dva dijela. Između Mramornog mora i Zlatnog roga, nalazi se poluotok s najstarijim dijelom Istanbula. Na jugoistoku u Mramornom moru nalaze se Prinčevi otoci (Kızıl Adalar).

Osnovan je davno u 7. stoljeću prije nove ere kao grčka kolonija grada Megare po imenu “Byzantium” (a koja će kasnije dati ime Bizantskom carstvu).

Međutim, iz opskurnosti ga je tek u kasno rimsko doba izvukla njegova strateška lokacija na Mramornom moru, između Bospora i Dardanela, na mjestu gdje je morala proći sva pomorska trgovina između Crnog mora i Sredozemlja, a koje je bilo posebno bitno jer je to postao jedan od glavnih pravaca iz kojih su invazije barbara prijetile poljuljanom Rimskom carstvu.

Prvi je vladar koji je svoju prijestolnicu premjestio na Mramorno more bio naš Splićanin Dioklecijan krajem 3. stoljeća nove ere; međutim, on nije stolovao ovdje, nego dosta jugoistočnije, na kraju najdužeg zaljeva istočne obale Mramornog mora, u Nikomediji (današnji Izmit).

U gradu sa bezbroj znamenitosti teško je izdvojiti onu glavnu. Ipak, čini se da centralno mesto u Isanbulu zauzima raskošna Topkapi palata okružena visokim zidinama. Ime je dobila po jednoj od 7 kapija u kompleksu. Stranci su je prozvali “palatom na istoku” tj. Serajem. Sagrađena je po nalogu Mehmeta II Osvajača odmah po njegovom osvajanju grada, dakle u 15-om veku.

Brojne raskošne fontane poput čuvene “Dželatove fontane” na kojoj je sultanov dželat posle egzekucije ispirao svoje oružje krase vrt unatar palate. “Kamen opomene” na koji su se stavljale glave činovnika nalazi se neposredno pored nje. Malo dublje unutar dvorišta nalazi se bazilika Sv. Irene iz 6. veka, jedna od najstarijih svetinja u gradu. U drugom delu dvorišta nalazi se Muzej porcelana donetog sa Dalekog istoka i iz Evrope. Prolaskom kroz “Kapiju evnuha” dolazite do sultanovih privatnih odaja. Prelepa biblioteka Ahmeta III ukrašena slonovačom i biserima krasi središnji deo ovog kompleksa. A na njenom kraju pruža se savršen pogled na Mramorno more. O tome kako je palata izgledala na vrhuncu moći pokazuje činjenia da je u dvorskoj kuhinji svakodnevno radilo oko 1.000 kuvara.

Sagrađena u rekordno kratkom roku (532-537) najvažnija crkva u Konstantinopolju, Crkva svete mudrosti, bila je ponos grada. Grandiozna kupola prečnika preko 30 m sa visinom od 55 m dugo je bila jedna od najvećih na planeti. Savršen arhitektonski sklad doprinosio je perfektnom osvetjenju crkve a prebogati ukrasi poput onih iz Artemidinog hrama u Efesu ili Zevsovog u Belbeku bili su dostojni glavne bogomolje carskog grada. Preko jednog milenijuma ova velelepna građevina vršila je funkciju crkve kroz čija su glavna (Kraljevska) vrata smjeli da pođu isklučivo članovi carske povorke. Tačno kroz ta vrata sultan je kročio 1.453. godine pretvorivši baziliku u džamiju Aja Sofija za naredih 5 vjekova. Srećom, da bi okončala trajni sukob 2 velike religije turska vlada je pretvara 1.943. u muzej. Na taj način ljudi svih vjera mogu posjećivati spomenik čija sudbina u stopu prati sudbinu najvećeg Turskog grada.

Pored pomenutih obeležja nikako ne smijete zaobići Sultan Ahetovu džamiju, moreuz Bosfor i most na njemu, stari Efes, palatu Dolmbahče, Zlatni rt, most Galata i još mnogo mnogo toga…